Što je Valentivo i zašto ga slavimo ?

 

Približava nam se sredina veljače i samim tim naravno Valentinovo. Dan kada se svi zaljubljeni vole još više, dan kada se širi ljubav u čitavom svijetu, najsretniji dan za sve parove. Ipak, što je to točno Valentinovo, zašto ga obilježavamo i kako je ono nastalo? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja ćete dobiti u ovom članku.

Vratimo se u treće stoljeće naše ere. U to doba Sveti Valentin je bio prvi biskup u Terni, centralnom dijelu Italije. U svojoj 63. godini života mučki je ubijen i pokopan. Mnogo godina poslije toga, točnije u 17. stoljeću sazidana je katedrala u kojoj se i danas čuva tijelo Svetog Valentina.

Priča interesantna na prvi pogled, kao i mnoge druge, no sada slijedi onaj dio koji većinu najviše i zanima, a to je zašto baš „dan zaljubljenih“. Sam praznik je nastao kao odgovor na paganski praznik koji se slavi nešto poslije Valentinova, a slične je tematike. Moramo znati da su ovo godine kada Kršćanstvo nije bilo u potpunosti prihvaćeno ni u Europi, ni u svijetu, pa su se sami Kršćani našli u situaciji gdje se moraju boriti za svoju religiju, a na kraju krajeva,  zbog takvih stvari je i ubijen svetac po kojem slavimo Valentinovo.

Sama priča koja se vezuje za proglašenje 14.veljače danom zaljubljenih je krajnje interesantna. Tu se, naime, radi o jednom mladom paru koji su sačinjavali mlada djevojka i rimski legionar. Kako smo već rekli da Kršćanstvo nije bilo toliko prošireno, rimski legionar nije prihvatio religiju kao takvu, no kada je upoznao prelijepu djevojku okrenuo se Bogu. Par se vjerio, ali su se, tijekom priprema za brak, oboje smrtno razboljeli. Svetac ih je na samrtnoj postelji blagoslovio dok su zagrljeni umirali zajedno.

Opširnije:Što je Valentivo i zašto ga slavimo ?

Što je to advent ?

 

Advent ili došašće je nešto što sa sobom nosi kraj godine, kalendarske to jeste crkvene. Ovakav se prakticira u zapadnom Kršćanstvu, dok je u istočnom on pomjeren za dvije sedmice, kako se ta dva kalendara i razlikuju za dvije sedmice. Advent ukupno traje četiri sedmice i tijekom tih sedmica u crkvi prevladava ljubičasta boja. Čitaju se posebni crkveni tekstovi, većinom iz Biblije, posebno namijenjeni za ovaj dio godine. Advent sa sobom nosi mnoge običaje, pa ćemo mi danas pričati o nekim najzanimljivijim!

Adventski vijenac – vijenac još od antičkih vremena predstavlja pobjedu. Iako mi pobjedu odmah povezujemo s nečim ovozemaljskim, s nekom posebnom bitkom ili što već, adventski vijenac sa sobom nosi jedan poseban događaj, jedan poseban simbol. Naime, ovaj vijenac predstavlja simbol pobjede Isusa Krista. Ta pobjeda se ogleda u njegovom Uskrsnuću. Vijenac je naravno u kružnom obliku tako da predstavlja nešto što vječno ide u krug, a pravi se od zimzelenih grančica koje se tako i pletu da nemaju ni početka ni kraja. Razne grančice imaju i raznu simboliku pa tako neke sa sobom nose bol i patnju, a druge snagu i moć koje adventski vijenac ima. Na vijenac se obično stavlja i svijeća koja predstavlja drugi dio adventskog vijenca. O svijeći ćemo dalje posebno govoriti.

Adventska svijeća – pali se od prvog do zadnjeg dana adventa, a sa sobom naravno, nosi veliku simboliku, kao i svi ostali običaji adventa. Iako nije direktno povezana s crkvom, svijeća je nezaobilazan dio svakog adventa. Kažemo da nije direktno povezana s crkvom, jer je više običaj za koji se vjeruje da potiče iz Njemačke. Svijeća se pali u glavnom prije porodične večere, a sa sobom nosi simboliku prolaza vremena i kao nekakav sat govori nam koliko je ostalo do najradosnijeg Kršćanskog praznika. Svijeća se obično ukrašava grančicama, ali i raznim drugim ukrasima.

Sveti Nikola – Možda i najzastupljeniji, najpoznatiji i kod mališana najiščekivaniji praznik je Sveti Nikola. Sveti Nikola je bio biskup koji je darivao siromašne, pa se tako njegov lik i djelo danas može vidjeti širom istočnog i zapadnog crkvenog svijeta. Djeca večer prije Svetog Nikole ostave čizmu na prozor, a roditelji im sutradan ostave poklone. U različitim dijelovima svijeta postoje i različiti običaji i tradicije, koji ponekada imaju za cilj i zastrašivanja djece kako bi bili poslušniji i bolji. Ono što se definitivno mora spomenuti je Djed Mraz, koji je nastao tijekom komunističkih godina. Djed Mraz je trebao biti zamjena za Svetog Nikolu, jer isto kao on donosi poklone, međutim nema nikakve veze s crkvom. Kako komunisti nisu htjeli da crkva bude zastupljena u vrijeme praznika ovo su vidjeli kao sjajno rješenje.

 

Ostali adventski običaji – vijenac i svijeća su osnovne stvari vezane uz advent, ali i pored toga običaja imamo mnogo. Badnjak i božićno drvce su također neizostavni tijekom adventa. U starija vremena kada nije bilo struje, najveći izvor svjetla je bila vatra. Vatra se danas stvara paljenjem badnjaka, kao simbol nade i vjere. U nekim krajevima postoje i običaji kuhanja žitarica u vodi, kao i stavljanje raznih alata i oruđa na trpezu.

Zašto slavimo Halloween noć vještica ?

 

Halloween, praznik kod nas poznatiji kao noć vještica, se slavi 31.10, večer uoči Svih svetih. Iako ih 

dijeli nekoliko sati razlike noć vještica i Svi sveti su u direktnom sukobu, budući da je noć vještica čisto 

paganski običaj, nesvojstven za katoličku crkvu, dok su Svi sveti praznik katoličke crkve. 

Halloween seže daleko u ljudsku historiju, budući da potiče još od Keltskog naroda. Danas ovaj 

praznik slave gotovo svi anglosaski narodi, a budući da pojedinci iz ostalih zemalja ovaj običaj

  smatraju za veoma interesantan i zabavan, Halloween nalazi put i u ostale zemlje svijeta. 

Opširnije:Zašto slavimo Halloween noć vještica ?

Zašto kitimo božićno drvce ?

 

Novogodišnji praznici nam uveliko kucaju na vrata, zima je u punom ruhu i zimska atmosfera je u punom sjaju. Jelka to jeste božićno drvce je nešto bez čega je Božić jednostavno nemoguć. Kako za one najmlađe, tako i za one najstarije, to je nešto što jednostavno svi volimo i pripremati, ali i uživati u prelijepim bojama i oblicima koji se na božićnom drvcetu nalaze.

Opširnije:Zašto kitimo božićno drvce ?